Članice EU-a kreću se, nakon teških pregovora i brojnih kompromisa, polako prema dogovoru o višegodišnjem europskom proračunu i planu gospodarskog oporavka, rekao je premijer Andrej Plenković te poručio kako je važno da postignutim dogovorom EU pošalje snažnu poruku svojim građanima, gospodarstvu i financijskim tržištima.

Cup of coffee on saucer

Lajkajte našu facebook stranicu

facebook.com/korcula.online

Predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je danas, po povratku iz Bruxellesa, gdje je protekla tri dana sudjelovao na pregovorima Europskoga vijeća o novom Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije i instrumentu EU iduće generacije, izjavu za medije.
 
"Opći je dojam da se nakon teških pregovora i brojnih kompromisa ipak polako krećemo prema dogovoru", kazao je predsjednik Vlade najavivši da se danas poslijepodne sastanak Europskog vijeća nastavlja.
 
Važnim je istaknuo da Unija i države članice postignutim dogovorom pošalju snažnu poruku, prije svega građanima, a onda i gospodarstvima te financijskim tržištima, koji očekuju signale i zajednički odgovor EU-a. 
 
Premijer Plenković kazao je da se ovaj sastanak Europskoga vijeća pretvara u jedan od najdužih, ali i dodao da nikada nije bilo više novaca "na stolu" te da različite zemlje različito pristupaju ovoj situaciji.
 
Naglasio je da članovi Europskoga vijeća, kao državnici, odnosno šefovi država ili vlada, moraju pokazati izniman stupanj zrelosti i odgovornosti, upozorivši da je pandemija COVID-a 19, osim što je zdravstvena kriza, uzrokovala jednu od najvećih svjetskih gospodarskih i financijskih kriza.
 
U pregovorima važno izbjeći nepovjerenje zapadnih prema istočnim i sjevernih prema južnim članicama EU   
 
Da bi se na tu krizu kvalitetno odgovorilo, dodao je premijer, mehanizmi, instrumenti i sredstva trebaju biti velika.
 
Predsjednik Vlada smatra da je važno, u ozračju među državama članicama, izbjeći nepovjerenje koje na određeni način postoji u dva pravca – jedan je zapad prema istoku, a drugi sjever prema jugu – a predodređeno je time tko više uplaćuje u europski proračun.
 
Bitno je, dodaje premijer Plenković, i pitanje upravljanja cijelim instrumentom EU iduće generacije pojasnivši da se neke države zalažu za određeni mehanizam na razini Europskoga vijeća koji bi mogao dovesti do svojevrsnoga propitkivanja nacionalnih programa oporavka i reformi, povrh onoga što radi Europska komisija, te pitanje vladavine prava.
 
"Hrvatska apsolutno podržava mehanizam vladavine prava, a on se ovdje ne odnosi na one uobičajene mehanizme koji postoje primjerice kroz članak 7, već su to mehanizmi koji su vezani za zaštitu proračuna Europske unije to jest korištenje europskih sredstava na nacionalnoj razini", pojasnio je.
 
Taj prijedlog, dodao je, nije nov, datira još iz paketa kojeg je predložila Junckerova Komisija u svibnju 2018., i treba biti takav da svi unaprijed znaju o čemu se radi i na koji se način države trebaju podržavati toga načela da ne bi došlo do njegove zloupotrebe.
 
U ovom trenutku fokusirani smo na nacionalnu omotnicu, dodatna sredstva mogu biti i viša od planiranih
 
Danas popodne, najavio je premijer, članovi Europskoga vijeća vidjet će najnoviji prijedlog pregovaračke kutije, odnosno novi nacrt zaključaka Europskoga vijeća kojeg će podnijeti predsjednik Vijeća, pa će se moći točno izračunati koliko za Hrvatsku ide točno sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira, a koliko iz instrumenta EU iduće generacije.
 
"Cilj koji sam postavio i koji je Vlada postavila je da ta sredstva budu na razini od 20 milijardi eura plus. Dakle, sada, na razini ovih zadnjih razgovora, vidjet ćemo koliki će biti taj plus. U svakom slučaju, naša je želja da u idućih sedam godina, a na tome smo radili intenzivno u brojnim kontaktima koje smo imali, Hrvatska na raspolaganju ima 20 milijardi eura za ekonomski oporavak, regionalni razvoj, poljoprivredu, gospodarstvo, očuvanje radnih mjesta, za teme digitalizacije, modernizacije, za teme zelenoga plana i lovljenje koraka s onim što se radi u najrazvijenijim zemljama Europe i svijeta", poručio je premijer Plenković.
 
Pojasnio je kako funkcionira europski proračun, govoreći o sredstvima koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju.
 
Postoje nacionalne omotnice koje će, na temelju dogovora koji će biti postignut, biti u sljedeće 4 odnosno 7 godina vezane za pojedinu zemlju.
 
S druge strane, postoje i opći programi, koji su namijenjeni svim članicama Unije, a dodjela tih sredstava ovisi o angažmanu pojedine članice i zamišljenim projektima.
 
"Mi se u ovom trenutnu uglavnom fokusiramo na ono što je dio nacionalne omotnice, da je to unaprijed definirano, a ovo drugo može biti i više", dodao je.
 
Istaknuvši kako su ti pregovori izrazito važni za Hrvatsku, kazao je da koncept modernoga suverenizma  podrazumijeva korištenje svih aspekata angažmana države, pa i onih koji su na najodgovornijim dužnostima da dodatno, koristeći svoj međunarodni položaj i utjecaj, ojačaju gospodarski i financijski položaj i hrvatskog gospodarstva i hrvatskih građana.  
 
Krizu nastalu pandemijom COVID-a 19 EU može riješiti samo robusnim odgovorom
 
Premijer Plenković kazao je kako je cijeli Instrument EU iduće generacije nastao kao jedan logičan ishod promišljanja Europske komisije i brojnih stručnjaka te brojnih zemalja te da je, u konačnici, Europska komisija izašla s tim prijedlogom na temelju naloga Europskoga vijeća.
 
Dodao je da se na poteškoće koje su nastale u svim europskim gospodarstvima kao posljedica lockdowna i zastoja u gospodarstvima uslijed pandemije COVID-a 19.
 
"Te poteškoće možemo riješiti samo jednim robusnim odgovorom, a robustan odgovor podrazumijeva mobiliziranje određenih sredstava. Način na koji bi se našla ta sredstva je da povrh onoga što uplaćujemo u proračun koncipiramo jedan način da se Europska komisija, koja ima najbolji mogući rejting, AAA, zaduži po najpovoljnijim kamatama, koje su praktički ravne nuli. I onda ta sredstva kanaliziramo ili putem bespovratnih sredstava ili putem zajmova državama članicama koje onda financiraju svoje reforme i svoje programe obnove, pored onoga što će dobiti kroz redoviti proračun", pojasnio je predsjednik Vlade.
 
EU postoji da bi pokazala solidarnost u krizama
 
Nekoliko država, dodao je, koje se nazivaju "škrtcima" odnosno frugals - Austrija, Švedska, Nizozemska, Danska i Finska – smatraju da ukoliko netko zapadne u gospodarske i financijske probleme iz njih izlazi tako da se zadužuje, a ne da dobiva nekakav poklon.
 
"Njihova inicijalna logika je bila da sve ide kroz zajmove. Logika 22 druge države članice i logika Europske komisije jest da Unija postoji da pokaže solidarnost", rekao je premijer Plenković naglasivši da u ovom trenutku sva gospodarstva i financijska tržišta gledaju što će se napraviti.
 
Usporedio je tu situaciju sa situacijom u Hrvatskoj kada je Vlada odlučivala kako pomoći privatnom sektoru da očuva radna mjesta.
 
"Pitanje je da smo rekli da će sva sredstva koja smo dali kao bespovratne naknade poslodavcima za radnike biti zajmovi, bi li se ona sva uzela, ili bi netko birao hoće li otpuštati svoje ljude, smanjiti svoje aktivnosti ili ne. Dakle, mi smo išli snažno i robusno, a po istom modelu želimo da se i ovdje nađe dobar balans", kazao je premijer Plenković i izrazio uvjerenje da će se postići kompromis koji u konačnici, što se tiče Hrvatske, neće imati velike modifikacije.

Reci što misliš!